|
Sudska vlast
Dakle, uređenje vlasti počiva na podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Odnos tri grane vlasti zasniva se na ravnoteži i međusobnoj kontroli.
Sudska vlast je nezavisna.
Sudska vlast je jedinstvena na teritoriji Republike Srbije i pripada sudovima opšte i posebne nadležnosti. Osnivanje, organizacija, nadležnost, uređenje i sastav sudova uređuju se zakonom. (čl. 4, 142 i 143 Ustava Republike Srbije)
Sudovi opšte nadležnosti su: osnovni sudovi, viši sudovi, apelacioni sudovi i Vrhovni kasacioni sud. Sudovi posebne nadležnosti su: privredni sudovi, Privredni apelacioni sud, prekršajni sudovi, Viši prekršajni sud i Upravni sud.
Vrhovni kasacioni sud je najviši sud u Republici Srbiji, sa sedištem u Beogradu. (čl. 11 i 12 Zakona o uređenju sudova)
Viši sud je neposredno viši sud za osnovni sud kada je to određeno Zakonom o uređenju sudova, kao i za pitanja unutrašnjeg uređenja sudova i primene Zakona o sudijama. (čl.15 Zakona o uređenju sudova)
Apelacioni sud je neposredno viši sud za viši sud i osnovni sud.
Privredni apelacioni sud je neposredno viši sud za privredni sud, a Viši prekršajni sud je neposredno viši sud za prekršajni sud.
Vrhovni kasacioni sud je neposredno viši sud za Privredni apelacioni sud, Viši prekršajni sud, Upravni sud i apelacioni sud. |
